Preskoči na glavni sadržaj

Hren za brzo mršavljenje: Svaki dan 1 cm manje u struku!

Hren - biljka

Ovaj revolucionarni recept je objavila dr Irina Stefanovska, poznata doktorica – fitoterapeut, u emisiji o zdravom životu na ruskoj televiziji. Dr Stefanovska kaže; “Zahvaljujući ovom receptu, promatrana skupina žena je smanjivale obim struka za 1 cm dnevno! Ovaj melem eliminira višak masnoće i vode iz organizma, ali poboljšava i funkciju mozga, poboljšava pamćenje, poboljšava sluh i vid.”


Glavni sastojci ovog recepta su svježi hren, neprskani limuni s korom i med. Već je puno rečeno o medu i limunu, stoga ćemo se sada, prije recepta,  kratko osvrnuti na hren.


O hrenu


Hren (lat. Armoracia rusticana) je višegodišnja biljka zelenog lišća, bijelog korjena i ljutog okusa. Potječe sa Mediterana i iz zapadne Azije. U prehrani se najčešće upotrebljava korijen hrena, ali izuzetno su ukusni i pomalo pikantni mladi listovi biljke.

Zbog svog sastava (vitamin C, kalij, vitamin B1, vitamin B6, željezo, kalcija, vitamin B2, magnezij, fosfor…) hren je osim gurmansko, izuzetan i kao ljekovito sredstvo.

Njegovu ljekovitost poznavali su i Stari Grci. Još 1500. godina p.n.e. koristili su ga za ublažavanje bolova u leđima. Iz tih dana vrijedi i izreka: “Rotkvica vrijedi težinu olova, repa težinu srebra, a hren težinu zlata.”

Neizostavan je dodatak raznim jelima, posebno uz masnu hranu jer pomaže da se lakše probavi. Hren čisti organizam, ubrzava metabolizam, otklanja umor, pa se najviše preporučuje dijabetičarima. Potiče razmnožavanje i razvoj korisnih bakterija u crijevima.

Sok od hrena uništava bakterije dizenterije, salmonele, tuberkuloze, kao i mnoge gljivice koje parazitiraju na čovjeku i biljkama. Poboljšava funkciju organa za probavu tako što stimulira lučenje želučanih i crijevnih sokova, žuči i enzima iz gušterače. Hren potiče i rad jetre, potiče rad srca i cirkulaciju, a usto, odličan je diuretik te pomaže kod reumatizma.

Kako sačuvati svjež korijen?


Svjež korijen može se koristiti preko cijele godine, ako se pravovremeno zakopa u vlažan pijesak ili drži u podrumu.

Ako imate veći korijen, možete izribati potrebnu količinu, a ostatak zamotati u aluminijsku foliju i ostaviti u frižideru u kutiji za povrće.

Ako želite da vam izribani hren ostane svjež i nakon tri tjedna, pomiješajte ga sa žličicom šećera i 4 žlice limunovog soka ili octa. U dobro zatvorenoj tegli, hren može stajati u hladnjaku do 3 tjedna.


Recept za melem za mršavljenje dr Stefanovske


Kako napraviti melem od hrena?

Sastojci:

• 125 gr hrena
• 3 neprskana limuna
• 3 žlice meda

Postupak:

 Izmiksajte 125 grama hrena.

Uzmite tri limuna, rasjecite ih, izvadite iz njih sjemenke, pa ih zajedno sa korom takođe izmiksajte i pomiješajte sa izmiksanim hrenom.

U to dodajte tri žlice meda i sve dobro izmiješajte.

Čuvajte ovaj melem u zatvorenoj teglici u frižideru.

Uzimajte po jednu malu žličicu  melema dva puta dnevno uz obroke.

Uzimajte ovaj melem tokom 3 tjedna i gledajte kako se obujam struka smanjuje!

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

PRIRODNI LIJEKOVI PROTIV BRONHITISA

Bronhitis može biti akutni ili hronični . Akutni bronhitis obično uzrokovan infekcijom respiratornog trakta ili zbog hladnoće . Hronični bronhitis je uzrokovan stalnim iritacijama bronhijalni tubula uglavnom zbog pušenja . Za akutni bronhitis stanje se poboljšava u roku od nekoliko dana , ali kašalj se može nastaviti nedeljama . Hronični bronhitis međutim zahtijeva medicinsku pomoć . Postoje mnogi prirodni  lijekovi za liječenje bronhitisa i za ublažavanje simptoma .

PRIRODNI LIJEKOVI PROTIV KASLJA I PREHLADE KOD BEBA I DJECE

Svake godine stotine dojenčadi i male djece pate od prehlade i kašlja, uglavnom zbog slabog imunološkog sustava. Naime, u prvoj godini života, većina beba će imati  i do sedam prehlada.

Bamija odlično liječi sve oblike želučanih oboljenja, osobito Helicobacter pylori

Što je ovo? Hm, izgleda kao paprika, a nije paprika. Što se s tim radi? Peče, kuha, dinsta? Jesu li bolje veće ili manje? Zelene, bijele ili crvene? Kakve su ove malo šire? Za punjenje? Ma kakvo punjenje u tu malu rupicu…
Ovo su neka od uobičajenih pitanja neupućenog kupca koji  na tržnicama ima priliku upoznati s bamijom. Bamija (Hibiscus esculentus L.) ili okra je povrtna kultura poznata već pet tisuća godina. Otkako je iz svoje domovine Afrike donesena na europsko tlo najviše se udomaćila u bliskoistočnim zemljama. Kako su bamiju i turski osvajači tretirali kao ukusnu hranu i koristan lijek (osobito afrodizijak), u svojim ratnim pohodima raširili su je i po Balkanskom poluotoku.
Tradicija uzgoja i konzumiranja bamije najbolje se primila u susjednoj BiH, pa stoga i nije čudo što je jedini ozbiljni proizvođač bamije i njenih nusprodukata na našem tržištu upravo Bosanac. Zove se Pero Perija.
- Ja sam vam rođen i odrastao u Brčkom, a u mojoj avliji (ulici) lijevo od moje kuće živjeli …